Opis Tweet

FRAMESPORT je projekt koji sufinancira Talijansko-hrvatski program prekogranične suradnje, financijski instrument koji podupire suradnju između dviju europskih država članica s obje strane Jadrana.
Projekt FRAMESPORT provest će koordiniranu inicijativu koja podržava integrirani i održivi razvoj malih luka u strateškoj perspektivi, omogućavajući im tako da budu proaktivni društveno-ekonomski pokretači razvoja na jadranskim obalama.
Takav strateški cilj zahtijeva višestrani pristup, uključujući usvajanje konkretnih pilot-akcija, kao i utvrđivanje prioritetnih tema koje treba promovirati u cjelokupnoj strategiji.

Prioriteti će se odrediti pristupom odozdo prema gore, koji uključuje lokalne i nacionalne dionike od faze početka projekta. Partneri, izabrani kako bi se zajamčio širok teritorijalni pristup, bavit će se temama planiranja i upravljanja, implementacijom poslovnih modela, poboljšanjem obuke i kompetencija, kao i razviti ICT alate i usluge, podržavajući tako učinkovit razvoj malih luka u cijelom području.

Nadalje, ICT platforma po mjeri prikupljat će i sistematizirati relevantne ključne podatke o malim lukama kako bi se dijelili kao polazna točka svakog daljnjeg razvoja. FRAMESPORT će se nadovezati na postojeće znanje i kapitalizirati rezultate pilot inicijativa integrirajući ih u novi strateški okvir koji pojačava performanse malih pomorskih čvorova duž jadranskih obala.

Projekt će se razvijati tijekom 36 mjeseci i uključuje sudjelovanje 15 partnera i 12 suradnika, talijanskih i hrvatskih, s CORILA-om, konzorcijem za koordinaciju istraživačkih aktivnosti vezanih uz sustav Venecijanske lagune kao koordinatora.

Projekt je dio INTERREG V-A Italija-Hrvatska 2014.-2020, područje pomorski prijevoz – pomorske usluge.
Partneri, izabrani kako bi se zajamčio širok teritorijalni pristup, bavit će se temama planiranja i upravljanja, implementacijom poslovnih modela, poboljšanjem obuke i kompetencija, kao i razviti ICT alate i usluge, podržavajući tako učinkovit razvoj malih luka u cijelom području. ICT platforma po mjeri prikupljat će i sistematizirati relevantne ključne podatke o malim lukama kako bi se dijelili kao polazna točka svakog daljnjeg razvoja. FRAMESPORT će se nadovezati na postojeće znanje i kapitalizirati rezultate pilot inicijativa integrirajući ih u novi strateški okvir koji pojačava performanse malih pomorskih čvorova duž jadranskih obala.
Projekt će se razvijati tijekom 36 mjeseci (zaključno s 30.6.2023.) i uključuje sudjelovanje 15 partnera i 12 suradnika, talijanskih i hrvatskih, s CORILA-om, konzorcijem za koordinaciju istraživačkih aktivnosti vezanih uz sustav Venecijanske lagune kao koordinatora.

Stanje napredovanja nadziranog projekta

Projekt Framesport završava 30. lipnja 2023.
Projekt FRAMESPORT kapitalizirao je rezultate pilot inicijativa integrirajući ih u novi strateški okvir koji pojačava performanse malih pomorskih čvorova duž jadranskih obala kod sljedećih partnera (koje smo obuhvatili istraživanjem): Lučka uprava Umag – Novigrad, Županijska lučka uprava Zadar i Lučka uprava Senj.

Rezultati

Vrlo korisna i učinkovita intervencija – prevladavaju pozitivni vidovi i s gledišta krajnjeg korisnika smatra se sveobuhvatno učinkovitom

Županijska lučka uprava Zadar, jedan od partnera, izradila je Master plan razvoja luka na svojem području, koji je u potpunosti usvojen. Zadarska županija prethodno je definirala potrebne korake i smjernice za razvoj lučkog sustava u cilju poboljšanja infrastrukture, komercijalizacije lučkog prostora, korisničkih usluga, dostupnih informacija za korisnike i poticanja prekogranične
suradnje / usluge. Ovim Master planom obuhvaćeno je 20 luka (ugl. putničkog i nautičkog karaktera) na našem području koje bi mogla doživjeti novi razvojni zamah (8 luka otvorenih za javni promet županijskog značaja – Preko, Biograd n/M, Tkon, Brbinj/Lučina, Pag, Zaglav, Fortica, Silba/Žalić te 12 luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja – Sali, Molat/Lučina, Božava, Maestral, Kukljica, Draženica, Vinjerac, Jazine, Petrčane, Bibinje/Jaz, Foša i Novigrad).
Većina luka županijskog značaja svoj značaj temelji na linijskom prometu koji se u njima odvija i koji je od presudne važnosti za lokalno stanovništvo, dok većina luka lokalnog značaja svoj značaj temelji na komunalnom karakteru, tj. mogućnost pristajanja i prihvaćanja plovila lokalnog stanovništva. U luci Umag način evidentiranja svih vezova (komunalnih i nautičkih), te evidencija i naplata vezova bila je postavljena na niskom stupnju digitalizacije. Postojale su mašine za naplatu koje nisu bile povezane s centralnim sustavom i podaci su se morali ručno iz kartice prebacivati u računalo. Mašine su bile velike i nepraktične za rad i prilično skupe, a u slučaju pada u vodi nisu bile više upotrebljive i postojao je veliki rizik gubitka podataka. Novim projektom naplata se radi preko mobitela koji su povezani na „CLOUD“ i svaki račun se trenutno evidentira u „CLOUD“ tako da ne postoji rizik gubitka podataka, a u svakom trenutku možemo promatrati naplatu, te grafički prikazati stanje veza u luci. Za štampanje računa koriste se mali prijenosni blutooth printer koji se mogu lako zakačiti i prenositi. Svi komunalni i nautički vezovi se grafički prikazuju na digitalnoj mapi sa stanjem svakog veza. Također su postavljeni senzori koji bilježe dali je neko plovilo pristiglo na vez u luci, te daje lučkom nadzorniku signal da se neko plovilo vezalo tako da može promptno pristupiti naplati. Sve se navedeno prikazuje na digitalnoj mapi. Postavljene su pametne kamere jedna koja prikazuje lučko područje u 180°, a druga kamera slika i mjeri duljinu plovila koji ulaze u luku. Radi poboljšanja eko mobilnosti nabavljeno je plovilo duljine 7m s električnim motorom i baterijama. Osim nulte emisije CO2 plovilo na električni pogon je poprilično tiho jer nema buke motora.

Budući rizici

Zbog povećane koncentracije ljudi, potencijalna prijetnja zagađenju okoliša (šume i more).

Istraga

Prikupljanje informacija

• Prikupljanje informacija na mreži
• Izravan posjet dokumentiran fotografijama i videozapisima
• Intervju s nadležnim tijelom za upravljanje programom
• Intervju s ostalim vrstama osoba
• Intervju s ispitanicima koji su pokrenuli ili pokreću intervenciju (pokretač ili izvoditelj)

Prilikom posjete Županijskoj lučkoj upravi Zadar, intervjuirali smo pomoćnicu ravnatelja, gospođu Branku Batur.
Putem elektroničke komunikacije i telefonski, stupili smo u kontakt s ravnateljem Lučke uprave Umag-Novigrad, gospodinom Dorianom Labinjan te voditeljem projekta Lučke uprave Senj, gdinom. Ivanom Vukušićem.

Dva glavna pitanja postavljena intervjuiranim osobama

1. Možete li nam reći nešto više o usvojenom Master planu za razvoj luka Zadarske županije?
2. Jesu li ovim projektom obuhvaćene sve luke županije ili samo prioritetne? Koji su kriteriji za odabir?

Dva glavna odgovora intervjuiranih osoba

Odgovore na postavljena pitanja dobili smo od gđe Branke Batur, pomoćnice ravnatelja Županijske lučke uprave Zadar.

1. Master plan je bazni dokument za planiranje razvoja lučkog sustava sukladno prostornim mogućnostima, zahtjevima gospodarstva i potrebama lokalnog stanovništva. Isti podrazumijeva sveobuhvatni plan nastao na temelju najširega uvida u problematiku s ciljem pružanja općih smjernica temeljem kojih je moguće u budućnosti napraviti optimizaciju analiziranog tematskog područja u najčešće srednjoročnom vremenskom razdoblju (do 10 godina). Njegova je izrada bila uvjetovana potrebom daljnjeg održivog razvoja malih luka na području Zadarske županije.
Master plan uključuje trenutne podatke o lukama, analizu potreba, zakonodavni okvir, prijedlog kriterija za klasifikaciju luka, prostorno planiranje, buduće mjere razvoja, uključujući usluge i dostupne informacije za korisnike. Ovaj će dokument prvi put na smislen i sustavan način klasificirati različite razine luka. Navedeno je od izuzetne važnosti za budući razvoj lučkog sustava Zadarske županije te će definirati potrebne korake i smjernice za razvoj lučkog sustava u cilju poboljšanja infrastrukture, komercijalizacije lučkog prostora, korisničkih usluga, dostupnih informacija za korisnike i poticanja prekogranične suradnje / usluge.

2. Ovim projektom nismo mogli obuhvatiti svih 113 luka kojima upravlja Županijska lučka uprava Zadar, već smo se odlučili za 20 luka (ugl. putničkog i nautičkog karaktera) na našem području koje bi mogla doživjeti novi razvojni zamah (8 luka otvorenih za javni promet županijskog značaja – Preko, Biograd n/M, Tkon, Brbinj/Lučina, Pag, Zaglav, Fortica, Silba/Žalić te 12 luka otvorenih za javni promet lokalnog značaja – Sali, Molat/Lučina, Božava, Maestral, Kukljica, Draženica, Vinjerac, Jazine, Petrčane, Bibinje/Jaz, Foša i Novigrad).
Većina luka županijskog značaja svoj značaj temelji na linijskom prometu koji se u njima odvija i koji je od presudne važnosti za lokalno stanovništvo, dok većina luka lokalnog značaja svoj značaj temelji na komunalnom karakteru, tj. mogućnost pristajanja i prihvaćanja plovila lokalnog stanovništva.
Neke od lokalnih luka imaju skromne lučke kapacitete, prosječnu lučku infrastrukturu i nisku razinu raspoloživih dodatnih sadržaja. Također, utvrđeno je da u većini luka lokalnog značaja nema potrebe razvijati linijski javni i priobalni promet.
Iako većina luka općenito zadovoljava osnovne potrebe svojih korisnika luka, postoji potražnja za povećanjem kapaciteta i infrastrukture u svim lukama. Povećanje broja i kvalitete dodatnih usluga trebalo bi biti od koristi svim korisnicima.