Opis Tweet

Projekt "Životni stil na Jadranu kao inspiracija za održivi razvoj" je strateški projekt "Programa pogranične suradnje INTERREG Italija – Hrvatska 2014.-2020". koji se financiraju iz Fonda za europski regionalni razvoj. Projekt je od iznimne važnosti za Dubrovačko-neretvansku županiju koja je ujedno i glavni nositelj projekta. Njime se promovira materijalna i nematerijalna baština u svrhu održivog i zelenog turizma. Na taj se način daje prostora manjim mjestima na obali i otocima da budu konkurentna turistička destinacija, a da ujedno zadrže svoju autentičnost.

Projekt je s realizacijom započeo 1.6. 2020., dok je planirani završetak projektnih aktivnosti 30.6. 2023. g. Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija uz hrvatske i talijanske partnere. Partneri iz Hrvatske dolaze iz Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Istarske županije. Talijanski partneri obuhvaćaju jadranske regije: Veneto, Marche, Molise, Apulija, Emilia Romagna i Abruzzo. Sveobuhvatni cilj projekta je upravljanje i promocija Jadrana kao zelene, pametne, održive i dostupne prekogranične turističke destinacije za tzv. spori turizam. Fokus projekta je očuvanje autentičnog životnog stila te materijalne i nematerijalne baštine otoka i jadranske obale. Cilj projektnih aktivnosti je pokrenuti visokokvalitetnu razinu turističkih usluga i proizvoda kojima se promovira konkurentnost i autentičnost ruralnog Jadrana za održivi i uravnoteženiji teritorijalni razvoj. U sklopu projekta razvija se prekogranična partnerska platforma koja obuhvaća znanstvene, državne i lokalne ustanove, razvojne agencije te privatne poduzetnike. Uključeno je ukupno 100 aktera, 10 lokacija kulturne i prirodne prirodne baštine te 10 zelenih certifikata kojima se promovira održivi turizam. Odabrane lokacije u Hrvatskoj su: Grad Ston i poluotok Pelješac, Pustinja Blaca na otoku Braču, otok Murter, Ravni Kotari i Momjan.

Stanje napredovanja nadziranog projekta

Informacije o provedbi projekta na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije prikupljene su iz projektne dokumentacije, na temelju organiziranih edukacija od strane djelatnika Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije - DUNEA i Europe Directa, praćenjem web stranice i Facebook stranice projekta "Take it slow" te razgovorom s koordinatorom projekta. Također, praćene su i objave u lokalnim regionalnim i državnim javnim medijima. Većina projektnih aktivnosti usmjerena je na poluotok Pelješac koji obiluje prirodnom i kulturnom baštinom pogodnom za razvoj tzv. sporog turizma. Stoga važan dio projekta čine radovi na infrastrukturi za posjetitelje, poput otvaranja info centara, postavljanja edukativnih panoa i ploča, pješačkih staza, biciklističkih staza, staza za posjet kulturnim znamenitostima te ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta.

Rezultati

Vrlo korisna i učinkovita intervencija – prevladavaju pozitivni vidovi i s gledišta krajnjeg korisnika smatra se sveobuhvatno učinkovitom

Kao vidljive rezultate projekta možemo izdvojiti promociju i implementaciju proizvoda i usluga zelenih/eko certifikata. U tu svrhu organizirane su radionice, certificirana su dva proizvođača i organizirano je studijsko putovanje u Baskiju. Izvedeni su glavni infrastrukturni radovi na obnovi Kneževe palače u Stonu kao interpretacijskog centra s multifunkcionalnom dvoranom i interpretacijskim elementima jadranske baštine, ali je rok za završetak produljen zbog situacije s pandemijom COVID - 19 i poskupljenjem radova uslijed inflacije.

Budući rizici

Ciljana skupina za provedbu projekta su mali poduzetnici i nositelji OPG-a, poljoprivrednici, vinari, ribari, školjkari te turistički djelatnici s područja Pelješca i otoka Dubrovačko-neretvanske županije. Pokazatelji uspjeha su širenje turističke ponude na navedenom prostoru, konkurentnost loklane male sredine i stila života naspram masovnom turizmu te promoviranje domaćih proizvoda. Mogući rizik je hoće li ideje i ciljevi projekta uistinu zaživjeti ili će Pelješac kao "blago" koje se tek treba otkriti "pokleknuti" pred izazovima masovnog turizma.

Istraga

Prikupljanje informacija

• Prikupljanje informacija na mreži
• Izravan posjet dokumentiran fotografijama i videozapisima
• Intervju s nadležnim tijelom za upravljanje programom
• Intervju s ispitanicima koji su pokrenuli ili pokreću intervenciju (pokretač ili izvoditelj)

Petra Sušak, Europe Direct, Opuzen
Mirela Bašić, Viša stručna suradnica za pripremu i provedbu EU projekata,Dubrovnik
Ana Orlović, Upravni odjel za poslove Župana i Županijske skupštine u Dubrovniku, Dubrovnik

Dva glavna pitanja postavljena intervjuiranim osobama

Gđi Ani Orlović postavljena su sljedeća pitanja:
1. Navedite kolika su ukupna proračunska sredstva za projekt te kolika su sredstva za Dubrovačko-neretvansku županiju.
2. Na što se potrošilo najviše novca? Opišite podrobnije te aktivnosti.

Dva glavna odgovora intervjuiranih osoba

Gđa Ana Orlović odgovorila je na postavljena pitanja sljedeće:
1. Ukupna proračunska sredstva za projekt iznose 3,749,696.92 €. Od tih sredstava Europski fond za regionalni razvoj financira 3.199.991,33 €, a partneri sufinanciraju 564.704,38 €. Proračun za Dubrovačko-neretvansku županiju iznosi 863,213.81 €, odnosno 738.845,50 € financira Europski fond za regionalni razvoj, a nositelj projekta 130.384,50 €.
2. Na upit o trošenju proračunskih sredstava dobili smo sljedeće podatke: na opremu je potrošeno 186.536,68 €, na infrastrukturne radove 250.000,00 €, a na usluge vanjskih stručnjaka 154.713,32 €. Usluge vanjskih stručnjaka uključuju troškove promocije i implementacije proizvoda i usluga zelenih/eko certifikata. U svrhu toga organizirane su 3 radionice na temu “EKO CERTIFICIRANJE – ZNAČAJ NA TRŽIŠTU” za poljoprivrednike, ribare i školjkare na poluotoku Pelješcu, na Šipanu i Lastovu. Inženjerka agronomije Ana Marušić Lisac koja se već 25 godina bavi pružanjem podrške u poslovanju malim i srednjim poduzetnicima u prehrambenom sektoru i poljoprivredi, pojasnila je što su ekološka poljoprivreda i proizvodnja, koji su tehnički i tržišni aspekti takve proizvodnje, koja je uloga ekoloških oznaka te koji su koraci do eko markice, zavisno o proizvodu koji se želi certificirati. Tako su od projektnih sredstava certificirana 2 proizvođača s područja Dubrovačko-neretvanske županije, s područja poluotoka Pelješca (OPG Čalić Marijeta & OPG Marijo Bartulović). Odabran je proizvod Pelješki varenik zbog njegovog statusa tradicionalnog proizvoda, koji ima reputaciju, dugu tradiciju proizvodnje te zbog činjenice da je uvršten u popis Slow Food. Izdvajamo još jednu edukativnu aktivnost. Naime, četvero dionika s poluotoka Pelješca (vinari, školjkari i turistički djelatnici) sudjelovalo je na studijskom putovanju u Baskiju, uz predstavnice Županije i Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA. Fokus putovanja bio je posjet Baskijskom kulinarskom centru u kojem su među ostalim prisustvovali predavanju na temu gastroturizma, koje je ispred centra održao David Mora. Baskijski kulinarski centar jedan je od najpoznatijih i najinovativnijih kulinarskih centara na svijetu, s posebnim naglaskom na istraživanju, razvoju i inovacijama. Centar predstavlja mjesto gdje se profesionalci više ne zaustavljaju na pripremi hrane za jelo, već nastoje probuditi sva osjetila.
Osim predstavljanja novih turističkih proizvoda i raznih specijaliziranih radionica, financiranje vanjskih suradnika uključuje idejna rješenja za infrastrukturne radove. Tako je izrađen konzervatorski elaborat za uspostavu interpretacijskog centra u Kneževom dvoru u Stonu. Osim toga, izrađen je idejni koncept i glavni projekt što uključuje arhitektonski dio te kreiranje samog multimedijskog sadržaja interpretacijskog centra.