Opis Tweet

U ovom projektu provode se procesi genotipizacije i fenotipizacije na deset biljaka s ciljem dobivanja novih kultivara za budući kvalitetniji uzgoj. Projekt nadzire Znanstveni centar izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja. Biljke na kojima su provedena istraživanja: soja, kukuruz, pšenica, kadulja, dalmatinski buhač, grah, maslina, kupusnjače i lukovi, vinova loza. Projekt je započeo u siječnju 2018.-te godine te ima rok završetka u siječnju 2023. godine.

Stanje napredovanja nadziranog projekta

Istraživani projekt započet je i, sve u svemu, djelomični rezultati kojima se za sada raspolaže su pozitivni. Čini se da sve, ili barem najveći dio, započetih aktivnosti idu u planiranom smjeru.

Rezultati

Vrlo korisna i učinkovita intervencija – prevladavaju pozitivni vidovi i s gledišta krajnjeg korisnika smatra se sveobuhvatno učinkovitom

Projekt je u tijeku, započeo je u siječnju 2018.-te godine te ima rok završetka u siječnju 2023. godine.

Budući rizici

Nadolazeća gospodarska kriza uzrokovana koronavirusom.

Mogućnost daljnjih potresa u Republici Hrvatskoj.

Nedovoljno financijskih sredstava za projekte za koje se očekuje da se nadovezuju na ovaj projekt jer je on znanstvena baza za praktičnu primjenu.

Istraga

Prikupljanje informacija

• Prikupljanje informacija na mreži
• Izravan posjet dokumentiran fotografijama i videozapisima
• Intervju s nadležnim tijelom za upravljanje programom
• Intervju s ispitanicima koji su osmislili intervenciju
• Intervju s korisnicima intervencije

Informacije smo prikupljali na sljedeći način:

· Prikupljanje informacija na mreži - u nastavku izvještaja se nalaze poveznice

· Izravan posjet dokumentiran fotografijama i videozapisima - zbog situacije s koronavirusom nismo bili u mogućnosti fizički posjetiti lokacije na kojima se provodi istraživanje, ali smo putem virtualne šetnje vidjeli lokacije koje smo planirali posjetiti – laboratorij, plastenike i polja na Agronomskom fakultetu u Zagrebu te laboratorij i područje sadnje Prirodoslovno matematičkog fakulteta, Biološkog odsjeka koji se nalazi u našem susjedstvu u Botaničkom vrtu u Zagrebu.

· Intervju s lokalnim političkim predstavnicima - kontaktirali smo pročelnika Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo te pročelnicu Gradskog kontrolnog ureda.

· Intervju s nadležnim tijelom za upravljanje projektom - razgovarali smo s regionalnim koordinatorima iz Razvojna agencija Zagreb za koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja

· Intervju s ispitanicima koji su osmislili projekt - razgovarali smo s profesorom Zlatkom Šatovićem koji je voditelj projekta i njegovim suradnicima

· Intervju s ispitanicima koji su pokrenuli ili pokreću projekt (pokretač ili izvoditelj) - razgovarali smo s četiri suradnika projekta koji su pokretači i izvoditelji projekta

· Intervju s korisnicima usluga projekta - razgovarali smo s predstavnicima udruga koji bi mogli imati direktnu korist od ovog projekta i koji bi mogli biti korisnici rezultata ovog istraživanja.

· Intervju s ostalim osoba - razgovarali smo s predstavnicima šire javnosti, prijateljima, članovima obitelji, novinarima i predstavili im projekt

Dva glavna pitanja postavljena intervjuiranim osobama

1. Što projekt donosi na lokalnoj i globalnoj razini na području Republike Hrvatske?

2. Jesu li financijska sredstva koja su dodijeljena timovima koji su sudionici projekta dostatna za ostvarenje ciljeva projekta?

Dva glavna odgovora intervjuiranih osoba

1. Provoditelji projekta se nadaju da će ovaj projekt imati utjecaj i na lokalnoj i na globalnoj razini. Na lokalnoj razini je želja popisati sve vrste proučavanih biljaka u Republici Hrvatskoj kako bi bolje uočili razlike medu njima te kako bi im mogli poboljšati neke kvalitete križanjem i drugim metodama oplemenjivanja. Također je ideja napraviti bazu sjemenja i očuvanje autohtonih hrvatskih biljnih vrsta i njihovog sjemenja kojima će se moći koristiti mali uzgajivači, poput naših kumica s Dolca, ali i veliki uzgajivači koji će prepoznati prednost odabranog sjemenja koje ima određene karakteristike poput otpornosti na sušu, otpornost na visoke temperature, manje količine vlage, sve ono što nas u budućnosti čeka. Na globalnoj razini je poanta prvenstveno staviti Hrvatsku na svjetsku razinu po pitanju kvalitete proučavanih vrsta, te naravno, da istraživanje bude korišteno i korisno drugim znanstvenicima preko svijeta. Na taj način bi se i Hrvatska mogla upisati na svjetsku kartu pojedinog bilja.

2. Na samom početku projekta, tj. i za vrijeme prijave projekta, točno je određena raspodjela sredstava i timovi su bili upoznati s iznosom koji će im biti dodijeljen. Financijska sredstva su ravnomjerno raspoređena između svih institucija koje sudjeluje u projektu, tako da nije bilo problema. Unaprijed su bili napravljeni planovi, vezano za potrošnju tih sredstava, kojima je točno određeno tko, kad i na što troši, tako da nitko nije izlazio izvan tih okvira. Ono što su svi sudionici projekta s kojima smo razgovarali istakli kao zanimljivost da je ovo prvi projekt u Republici Hrvatskoj s ovom tematikom koji je financiran u tako velikom iznosu 37.511.157,82 kuna. Zahvaljujući tome, sada svi timovi posjeduju opremu koja će znatno unaprijediti i ubrzati mjerenja koja provode.